Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici održanoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestočlani Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su činili Branko Banjević (predsjednik Savjeta), književnik i predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Glušica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Milorad Stojović, književni kritičar, Mirko Kovač, književnik i akademik, Mladen Lompar, književnik i akademik, Rajko Cerović, književni kritičar, Čedo Vuković, književnik i akademik, Zuvdija Hodžić, književnik i akademik, dr Milenko A. Perović, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulović, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Tatjana Bečanović, docent na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, dr Igor Lakić, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan Čirgić, saradnik na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Savjet je imao zadatak da do početka nove školske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine dijelom zbog izuzetne obimnosti, složenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom zbog toga što su početne i neznatne koncepcijske razlike među članovima Savjeta oko bitnih pitanja samoidentifikacije crnogorskog jezika u međuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine članove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i političkog značaja uspješne i naučno validne standardizacije, pokažu spremnost za traženje kompromisnih rješenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu urodili plodom.

Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odlučio da zatraži od Savjeta da dostavi finalne verzije materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga Pravopisa, Gramatike i Rječnika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo prosvjete i nauke. U tročlanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perović (predsjednik Radne grupe), profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Silić, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, i dr Ljudmila Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao izradu treće koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevši za svoj radni predložak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjević, a čiju je radnu verziju sačinio Adnan Čirgić, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema nekim njegovim konkretnim rješenjima na temelju onoga stanovišta o unutrašnjoj logici crnogorskog jezika koje se može braniti valjanim naučnim argumentima. Radna grupa je slično postupila i s rječnikom, uzevši za radni predložak verziju rječnika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Glušica. Radna grupa je zaključila da konačnu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rječnikom nužno mora pratiti dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi “položila račun” o principima standardizacije kojima se rukovodila u izradi pravopisa i rječnika, ali i ponudila konkretne naučne argumente na osnovu kojih se odlučila za odgovarajuća rješenja niza spornih pitanja.

Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike. Međutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izađe u javnost s pravopisom i rječnikom, s jasnom sviješću da se u njima anticipiraju neka bitna gramatička rješenja. Zbog toga je zaključak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rječnika, a na temelju javne naučne rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.